Faze roditeljstva

Trudnoća u 40+ sa doniranim jajnim ćelijama

Vantelesna oplodnja potpomognuta doniranim jajnim ćelijama je za mnoge žene jedini način na koji mogu ostvariti materinstvo, i malo je verovatno da bi se na to odlučila i jedna žena koja već nije iscrpela sve druge načine. Saznajte prednosti i mane i kako to sve funkcioniše.

Trudnoća u 40+ sa doniranim jajnim ćelijama

Vantelesna oplodnja potpomognuta doniranim jajnim ćelijama je za mnoge žene jedini način na koji mogu ostvariti materinstvo, i malo je verovatno da bi se na to odlučila i jedna žena koja već nije iscrpela sve druge načine. Saznajte prednosti i mane i kako to sve funkcioniše.

donacija-vantelesna

Za žene iznad 40 g. trudnoća sa doniranim jajnim ćelijama ima i dosta prednosti, pa su priče da svetske zvezde upravo na ta taj način danas ostaju trudne, vrlo moguće. Realno, mnogo je veća verovatnoća da će se trudnoća desiti i održati sa doniranom jajnom ćelijom donatorke koja je često i duplo mlađa od pacijentkinje, pa samim tim i isključuje većina rizika koja prati trudnoću preko 40-e godine, dok je većinu testova u trudnoći potrebno raditi samo “radi reda”. Embrioni su testirani, čak se i pol zna ali je po zakonu zabranjeno obeležavati embrione po polu, te se na kraju, prilikom transfera, ipak ne zna pol. Pacijentkinja je izložena minimalnoj količina hormona, što je u tim godinama veliki benefit za zdravlje, donorka je takođe izložena minimalnoj količini hormona, i to sve zajedno pravi zdravu osnovu za trudnoću i plod.

vantelesna, jajne celije

Ono preko čega je zaista teško preći je izostanak genetskog materijala oba roditelja i srodnika. Ako se ovo pitanje ne postavlja iz sentimentalnih razloga onda se provlači pitanje da li će to u jednom momentu postati problem… Obzirom da je ceo proces apsolutno anoniman, realno je to moguće u situacijama potrebe doniranja koštane srži, a u tom slučaju pronaći donatora bio bi duplo teže jer je isključen jedan roditelj i cela njegova strana srodnika. Danas savremena medicina omogućava korišćenje matičnih ćelija iz pupčanika i dete je sopstvenim genetskim materijalom zaštićeno od preko 80 bolesti, a taj broj se stalno uvećava i širi se polje njihove primene. Vantelesna oplodnja sa doniranim jajnim ćelijam je i kod nas postala moguća na pojedinim privatnim klinikama, a skladištenje matičnih ćelija je odavno postala dobra praksa u našim institucijma.

Prenosimo intervju magazina Ona sa doktorktom Sonjom Lazarovski, kao superheroina među brojnim srpskim porodicama koje su svoje roditeljstvo ostvarili u upravo u Pragu na klinici Prague Fertility Center. PFC je centar specijalizovan za liječenje neplodnosti kod žena iznad 40 g.

dr-sonja-lazarovski

Za magazin Ona, Dr Sonja Lazarovska otkriva da je rođena i studirala u bivšoj Jugoslaviji, ali više od tri decenije živi i radi u Pragu. Budući da je Češka zemlja-pionir u asistiranoj oplodnji, dr Lazarovska je stekla ogromno iskustvo upravo u toj oblasti medicine i na kraju joj se posvetila u potpunosti. Dr Lazarovski u razgovaru sa Ona objašnjava koje su nove metode u sferi asistirane oplodnje, donaciji jajnih ćelija, zašto i kako se primenjuju.

Kad jajnici zataje

Kada se predlaže donacija jajnih ćelija i zbog kojih indikacija?

Preporučuje se ženama kod kojih više ne dolazi do sazrevanja jajnih ćelija ili se kod vantelesne oplodnje dobijaju uvek nekvalitetne jajne ćelije. Razloga može biti mnogo: prevremena iscrpljenost funkcije jajnika (ovarialna insuficijencija), genetske anomalije, poremećaji funkcije hipofize, štitne ili nadbubrežne žlezde, gubitak funkcionalnog tkiva jajnika posle operacije, hemoterapije ili zračenja, visok reproduktivni vek žene itd.

Zašto i kada nastaje prevremeno slabljenje funkcije jajnika?

Jajne ćelije se kod žena stvaraju još u embrionalnom razvoju i njihov broj je definitivno formiran još pre rođenja. Približno 400 jajnih ćelija sazri od puberteta do menopauze. Ovo je, naravno, vrlo individualno. Sasvim prirodno, već posle 35. godine nastaje postepena i fiziološka insuficijencija jajnika koja oko 40-te godine postaje vrlo ozbiljan problem. Čak i kada je menstruacioni ciklus još uvek redovan, dolazi do pogoršanja kvaliteta jajnih ćelija, što utiče na kvalitet nastalih embriona i na njihov razvoj. Zato u prirodi posle 40. prirodna trudnoća predstavlja retkost.

Kako se postavlja dijagnoza prevremene insuficijencije jajnika?

Na osnovu kliničke slike, hormonalnih analiza kao i tipičnog ultrazvučnog  nalaza na jajnicima. Pošto insuficijencija najčešće ne nastaje naglo, potrebno je konačnu dijagnozu doneti na osnovu analiza ponovljenih u više navrata. Sva ova stanja ginekolog mora prepoznati na vreme.

Procedura lečenja

Kako se vrši izbor donatorke?

Donatorka mora proći sledeće preglede: ginekološki, testiranje krvi na prisustvo seksualno prenosnih bolesti, konsultaciju sa genetičarem u vezi bolesti koje se javljaju u porodici a mogu imati nasledni karakter, pregled hromozoma (kariotip) i ispitivanje nasledne sklonosti prema trombozi (trombofilne mutacije). Posle ovih ispitivanja vrši se izbor adekvatne donatorke na osnovu fenotipa – fizičkih karakteristika najsličnijih pacijentima i krvne grupe.

Koji pregledi su potrebni kod žene koja čeka na jajnu ćeliju?

Kompletan internistički pregled, ultrazvučni pregled materice i jajnika, brisevi kojima se otkrivaju specifične infekcije (Chlamydie, Mykoplazma i Ureaplazma), preventivni citološki PAP test sa grlića materice i prema potrebi bakteriološki brisevi. Kod muškarca su neophodni testovi za prenosive bolesti: žutica B, žutica C, HIV i sifilis.

Nove metode

Koja vas je od najnovijih metoda u sferi asistirane oplodnje posebno oduševila?

Njih je, naravno, više. Pre svega to je metoda kontinuiranog praćenja razvoja embriona pomoću non-stop snimanja (embryoscope, time-lapse). Tamo vidimo mnogo više jer možemo analizirati ne samo morfologiju već i faze deljenja ćelija.

Na taj način prenosimo na kraju embrione selektivno, izabrane na osnovu razvoja. Povećava se time šansa za trudnoću i istovremeno smanjuje rizik pobačaja.

Prvo što ujutru proverim na poslu je upravo snimak razvoja embriona kod svih pacijenata.

Pomenula bih i nekoliko predselekcionih metoda kojima biramo spermatozoide u zavisnosti od toga da li se radi o njihovoj smanjenoj pokretljivosti ili o pogoršanoj morfologiji (metode PICSI, MACS). Takođe je zanimljiva i veliki doprinos za implantaciju daje metoda laserskog stanjivanja omotača embriona (LAZT). Tu je i mogućnost genetske analize embriona (PGD, PGS) kao nada za mnoge parove kod kojih do trudnoće ne dolazi ili se ponavljaju pobačaji zbog nekog genetskog problema.

Kako izgleda sama procedura lečenja sa doniranom jajnom ćelijom?

Ukoliko planiramo tzv. „sveži  transfer embriona“, neophodna je sinhronizacija ciklusa donatorke i pacijentkinje koja čeka na darovanu jajnu ćeliju. Kod žene-recipijenta priprema se endometrijum (sluznica), dok se kod donatorke od početka menstruacije planira hormonalna stimulacija sa ciljem sazrevanja većeg broja jajnih ćelija (5-10). Van tela, u laboratorijskim uslovima (in vitro), jajne ćelije se oplode spermom partnera pacijentkinje. Tako nastali embrioni (maksimalno dva) prenose se, pomoću tankog katetera, pod kontrolom ultrazvuka, u matericu pacijentkinje.

Donacija jajnih ćelija je najuspešnija od svih metoda vantelesne oplodnje, kaže dr Sonja Lazarovska, vodeći stručnjak u oblasti reproduktivne medicine

Prenos zamrznutih embriona je jednostavniji jer se ciklusi ne moraju usklađivati. Najpre se, obično prilikom konsultacija, zamrzne sperma partnera. Posle toga se planira stimulacija kod donatorke. Jajne ćelije se, posle punkcije, oplode odmrznutom spermom. Nastali embrioni se zamrzavaju. Žena kod koje je planirano lečenje, može početi sa pripremom endometrijuma bilo kada jer nismo vezani za ciklus donatorke. Ukoliko je debljina i izgled sluznice zadovoljavajući, planira se prenos odmrznutih embriona.

Starosna granica

Koja je starosna granica za ovo lečenje?

U češkom zakonu je preporučena gornja granica 48 godina. Do ovog perioda se nekada, iako vrlo retko, može desiti trudnoća prirodnim putem. Osim toga, kod starijih žena se mogu očekivati i ozbiljniji zdravstveni problemi koji mogu pogoršati zdravstveno stanje pacijentkinje a samim tim ugroziti i trudnoću. Zbog svega ovoga je za nas, lekare koji se bavimo ovom problematikom, neshvatljivo da se trudnoća planira i kod žena u poodmaklim godinama, preko ove preporučene granice.

Koliko dugo se čeka na realizaciju ovog načina lečenja, kakva je uspešnost?

Minimalno vreme čekanja je 2-3 meseca. Nekada se, naravno, čeka i duže. Uspešnost se kreće iznad 50 odsto. To je, uostalom, najuspešnija od svih metoda vantelesne oplodnje.

Zamrzavanje sopstvenih jajnih ćelija

S obzirom da je PFC klinika za očuvanje plodnosti, kome sugerišete kriokonzervaciju jajnih ćelija?

U današnje vreme je plodnost na udaru sa puno strana. Svaka mlada žena bi trebalo redovno da kontroliše stanje svoje plodnosti i ukoliko dođe do najmanjeg poremećaja, trebalo bi da razmišlja o zamrzavanju jajnih ćelija. I ovde važi, bolje sprečiti nego lečiti. Način života i sa njim spojeno odlaganje materinstva nose sa sobom velike rizike.

jajne celije, vantelesna

Doktorka Sonja je pre osam godina, zajedno sa vodećim češkim embriologom dr Danielom Hlinkom, osnovala modernu i savremenu kliniku specijalizovanu za vantelesnu oplodnju. Veruje da je rekordna uspešnost vantelesne oplodnje upravo u vezi i sa atmosferom na klinici i posvećenosti svakom pacijentu na individualan način. Svakom paru koji stigne u Prague Fertility Centre iz Srbije, Crne Gore, Bosne, Hrvatske, Makedonije i Slovenije, dr Lazarovska zna ime i istoriju lečenja, ume da ih sasluša i vrlo je analitična kod postavljanja dijagnoze. Sa puno strpljenja ih vodi kroz proces vantelesne oplodnje, u kome psihološki faktor igra značajnu ulogu. Zidovi klinike su ukrašeni fotografijama novorođene dece, obično u naručju svojih roditelja, koji su doktorki poslali sliku u znak zahvalnosti.

Izvor intervju: ONA Adaptacija: Bebologija