Prva banka reproduktivnih ćelija u Srbiji
U Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije u Višegradskoj ulici u Beogradu otvorena je prva banka reproduktivnih ćelija. Ona je značajna pre svega za one parove koji uz pomoć svojih ćelija ne mogu da dobiju svoje potomstvo ali i one koji boluju od nekih težih bolesti koji dovode do gubitka reproduktivnih funkcija. A ko može da bude donor?
Profesor dr Aleksandar Stefanović, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCS-a, navodi da će donorstvo biti dobrovoljno i da se neće plaćati. Donori spermatozoida i jajnih ćelija mogu biti muškarci do 40. godine i žene od 21. do 34. godine, ali da moraju da prođu testove i preglede propisane pravilnicima.
- Postoje u pravilnicima striktne analize i procedure koje mora da prođe svaki donor od klasičnog pregleda, preko intervjua, psihološke i genetske procene, labaratorijskih testova, analiza na polno prenosive i tropske infektivne bolesti. Znači niko neće moći da bude donor a da ne ispunjava sve te propisane uslove - objašnjava Stefanović.
Ističe da se osnivanjem banke proširuje krug lica koji mogu učestvovati u ovim postupcima.
- Ljudi će moći da budu i donori i darovaoci reproduktivnih ćelija i embriona, ali i njihovi primaoci - objašnjava Stefanović.
Dodaje da je banka značajna pre svega za one parove koji uz pomoć svojih ćelija ne mogu da dobiju svoje potomstvo ali i one koji boluju od nekih težih bolesti koji dovode do gubitka reproduktivnih funkcija.
- Bez obzira na to da li je to jedan supružnik ili su oba, oni će moći da dobiju embrione ali naravno i oni koji boluju od nekih težih bolesti a koje dovode do gubitka reproduktivnih funkcija moći će da dobiju ćelije, ali će takođe moći da zamrznu svoja tkiva i eventualne jajne ćelije koje će koristiti na primer nakon lečenja - objašnjava Stefanović.
Foto: By Freepik
Dodaje da je zakonom predviđeno i da žene bez partnera u nekom trenutku mogu da dobiju reproduktivne ćelije.
Ističe da jedanas veliki dan za srpsko zdravstvo, za građane Srbije koji imaju problem sa sterilitetom.
- Osnivanjem banke reproduktivnih đelija tkiva i embriona dovršava se nešto što je započeto još pre deset godina i mi smo veoma srećni i ponosni što su Ministarstvo zdravlja i ministar Zlatibor Lončar uspeli da osnuju banku koja će raditi zarad dobrobiti građana Srbije - navodi Stefanović.
Podseća da se od 1991. godine u GAK-u u Višegradskoj radi postupak vantelesne oplodnje i da je tada rođena prva beba.
Dodaje da se banka osniva na principima poštovanja svih svetskih i evropskih vodiča i standarda radi kontrolisanja kvaliteta i da će tim koji tu bude radio – ginekolozi, embriolozi, infektolozi, mikrobiolozi, psiholozi i pravnici učiniti sve da banka radi za dobrobit građana Srbije.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar navodi da je sve konačno usaglašeno, a sve radi olakšanja ljudima kojima je banka reproduktivnih ćelija jedini put do potomstva.
- Donet je zakon, onda smo morali da donesemo podzakonske akte i sve je to usklađeno kako bismo olakšali onim ljudima kojima je ovo jedini način da dođu do potomstva, ali i da olakšamo onim ljudima dobre volje koji žele da budu donori jajnih ćelija i spermatozoida - navodi Lončar.
Izvor: rts.rs Foto: by Freepik