Faze roditeljstva

Odgovori na pitanja: Čarobna moć tata

Tokom onlajn predavanja koja se održavaju u organizaciji Centra za trudnice “Bebologija” stigne nam veliki broj pitanja, a s obzirom da predavači ne uspevaju da odgovore na svako, ovde možete pročitati odgovore na najčešća pitanja.

Odgovori na pitanja: Čarobna moć tata

MILICA GLINTIĆ, psiholog i psihoterapeut – ODGOVORI NA PITANJA o tome kako tata može pružiti podršku i pomoć svojoj partnerki za vreme trudnoće, nakon porođaja, oko bebe...

Milica Glintić diplomirani psiholog i psihoterapeut, odgovara na pitanja koja su budući roditelji postavili tokom onlajn vebinara “Čarobna moć tata”.

PITANJA I ODGOVORI:

P:  Kako uočiti postporođajnu depresiju i kako odreagovati i pomoći?  (Đole)
O: U periodu posle porođaja dešavaju se velike promene. I u telu žene (velike hormonske promene i mnoge druge), kao i u svim drugim aspektima života.  Mogu se desiti i razne promene u domenu mentalnog zdravlja.

Postporođajna tuga

- Javlja se 2 do 5 dana nakon porođaja, traje do mesec dana i doživljava je 80-90% žena. Obično prođe samo od sebe.

Glavne karakteristike:

- manjak energije;
- slabost;
- ranjivost;
- nagle promene raspoloženja;
- plačljivost;
- zbunjenost.

Postporođajna depresija

- Javlja se u prvih četiri do osam nedelja nakon porođaja, ređe i kasnije, tokom prve godine detetovog života.  Simptomi su dugotrajniji, intenzivniji i ne prolaze sami od sebe.

Glavne karakteristike:

- doživljaj bespomoćnosti, nemoći i beznadežnosti;
- nedostatak energije i motivacije;
- premalo ili preterano uzimanje hrane i poremećaj ritma spavanja i nesanice koje nemaju veze sa bebinim ritmom spavanja;
- nedostatak interesa za seksualne odnose (i kada se žena fizički oporavi posle porođaja);
- doživljaj da je nesposobna da odgovori zahtevima okoline;
- razdražljivost;
- plačljivost;
- anksioznost koja se posebno ogleda u nedostatku privrženosti bebi, zbog čega žena oseća krivicu.

Između 10 i 16% posto žena doživi ovaj problem. Potrebno je konsultovati psihijatra (slobodno se prvo obratite ginekologu za savet) koji će dati preporuku kakva je terapija potrebna (medikamenti i /ili psihoterapija).

Postporođajna psihoza

- Ovo je mnogo ređi i mnogo ozbiljniji psihički problem koji se javlja kod 0.1-0.2% žena i to u prvih nekoliko dana do dva meseca posle porođaja. Veliki broj podataka govori da epizoda postpartalne psihoze može biti deo nekog već od ranije postojećeg poremećaja raspoloženja (bipolarni afektivni poremećaj ili unipolarni depresivni poremećaj). Smatra se da je uticaj velikih hormonskih promena veoma važan. Kao i kod svake psihoze, postoji veoma izmenjeno doživljavanje realnosti.

Glavne karakteristike:

- preterani umor;
- nesanica (nije povezana sa bebinim ritmom);
- izraziti plač, emotivna nestabilnost i sumnjičavost;
- konfuznost i iracionalni zaključci;
- opsesivna preokupiranost brigom za zdravlje deteta (treba je razlikovati od prirodne preokupiranosti bebom i njenim potrebama koju većina žena ima posle porođaja i koja je u funkciji bolje brige o detetu);
- sumanute ideje koje ima 50% pacijentkinja (misli da je dete mrtvo ili defektno ili da je opsednuto ili da ima posebne moći, kao i, u nekim slučajevima,  negiranje da je do rođenja deteta došlo);
- halucinacije koje se javljaju kod 25% pacijentkinja sa nekim poremećajem raspoloženja (npr. naredbodavne halucinacije da se dete ubije, ili da je u detetu zlo koje se mora uništiti….);
- može doći do nemogućnosti pokretanja, stajanja, hodanja;
- mogu imati doživljaj da ne žele svoje dete, da ga ne vole, mogu da se jave ideje o povređivanju sebe i/ili deteta.
Važno je znati da se uz adekvatno lečenje i podršku porodice i prijatelja najveći broj žena oporavi i može da nastavi svoj život sasvim normalno.

Kako pomoći i odreagovati?

- Budite spremni da se uključite u negu deteta, pratite i svoja osećanja i osećanja svoje partnerke, razgovarajte, dogovarajte se, podržite je da potraži pomoć tj. potražite je zajedno kada je očigledno da se duže od dve nedelje oseća loše i da ima problem da se prilagodi velikoj promeni koja se dogodila. Isto tako, ako ona ne prepoznaje da joj je pomoć potrebna a Vi vidite da su njeno ponašanje i raspoloženje veoma nestabilni, izmenjeni, ako Vas njene ideje plaše i ako se brinete za njenu i bebinu bezbednost, budite uz nju i odmah potražite pomoć psihijatra. Ako Vam je lakše da se prvo obratite ginekologu i to je u redu. Objasnite o čemu se radi i tražite da Vas upute kome dalje da se obratite za pomoć.
Prirodno je da budete zabrinuti, zbunjeni, pa i razočarani ali Vas molim da sve ovo zbog doživljaja stida i sramote ne skrivate. Ovo je problem koji treba rešavati a ne nešto od čega treba bežati ili nešto zbog čega treba ženu kriviti.
Dešava se da se sve ovo proceni kao ženina lenjost, bezobrazluk, razmaženost i da bude zbog toga odbačena. To je najgore i to nikao ne treba raditi.
Osim toga, pomažući svojoj ženi pomažete i svom detetu. Što joj pre pomognete da se osnaži i da prevaziđe opisana stanja to će se ona pre i adekvatnije uključiti u brigu o bebi, što je za bebin celokupan i fizički i psihički razvoj, veoma važno – ističe Milica Glintić.

P:  Da li se postporođajna depresija kod žena može na neki način prepoznati tokom trudnoće, tj. pre porođaja? (Nataša)
O: Nije moguće sasvim sigurno predvideti kod koga će se javiti ovi problemi.
Ipak, postoje neki faktori koji povećavaju rizik:

- ako žena ili neko iz ženine porodice ima ili je imao problema sa depresijom ili nekim drugim poremećajem raspoloženja;
- ako je trudnoća bila neplanirana ili neželjena;
- ako postoje problemi u braku (naravno, relativno je šta će ko doživeti kao problem)
- ako se dožive velike promene u trudnoći koje se dožive kao stres ili izazovu neku krizu (gubitak posla, selidba, gubitak bliske osobe, neko traumatsko iskustvo…)
- ako je porođaj bio težak
- problemi sa štitnom žlezdom.
Ujedno, sve ovo ukazuje koliko je važno da se bavimo svim onim što doživljavamo kao problem, da se trudimo sebe da razumemo i podržimo (verujem da treba tražiti pomoć kada to ne možemo sami) i da se kroz to osnažujemo za sve buduće izazove pa i za trudnoću, porođaj i brigu o detetu.

P:  Šta da radi žena koja oseti depresiju već tokom trudnoće? (Sanja)
O: Treba da se posavetuje sa ginekologom, psihijatrom ili psohologom da bi moglo da se proceni o kakvom je tačno problemu reč. Nije svaka tuga depresija ali svako osećanje ima smisla tretirati kao putokaz. Uvek treba da se zapitamo zašto nešto osećamo da bi mogli sebe da razumemo, da bismo rešili probleme i da bismo smanjili nivo stresa. Naravno, važna je i podrška ljudi koji su Vam bliski.  Osim toga, ako žena već ima neke probleme koji su vezani za mentalno zdravlje i pre trudnoće, ima smisla da se posavetuje sa svojim lekarom i/ili terapeutom pre nego što dođe do trudnoće ili čim do nje dođe.

P: Zašto dolazi do posporođajne depresije? (Anita)
O: Ima puno faktora ali podaci ukazuju da kod nekih žena velike hormonske varijacije mogu napraviti problem, problemi sa štitom žlezdom mogu da utiču, kao i renije postojanje nekog poremećaja raspoloženja. Osim toga, i mnogi psihološki faktori mogu da utiču (stresovi, gubici, traume…).
Ipak, važno je uzeti u obzir sve individualne razlike i činjenicu da isti događaj ili promena u organizmu kod različitih osoba može da da različite efekte.

P:  Kako je najbolje uključiti tatu u process trudnoće onda kada partneri nisu zajedno tokom svih devet meseci? (Biljana) proces trudnoće u slučajevima kada partneri nisu zajedno tokom cele trudnoće?
O: Razgovarajte, delite sa njim svoja osećanja, iskustva, dileme, donosite odluke zajedno, maštajte zajedno… Online nije isto što i uživo ali može da pomogne da se razdvojenost lakše premosti.

P:  U razgovoru sa kolegama primetio sam da skoro nijedan od njih ne pomaže ama baš ništa ženi kod kuće. Čak i kolege koje su tokom studija živeli sami, kažu da im je majka ili sestra održavala stan i spremala hranu. Zašto je u našem društvu toliko nenormalno oprati sudove, očistiti ili ispeglati nešto, čak i posle 10 sati rada, naročito ako vam je žena trudna? (Mihajlo)
O: Radujem se da Vi kao muškarac ukazujete na ovu važnu temu. Mislim da bi pomoglo kada bi baš te majke i sestre više ohrabrile svoje sinove i braću da napuste taj način podele poslova u kome su svi poslovi u kući samo ženski poslovi. Verujem da je i za muškarce važno da nauče sve to da rade da bi se osećali sigurnije i spretnije u svojoj kući i svom životu i da bi bili slobodniji da biraju ženu koja im odgovara po raznim osobinama a ne samo po tome kakva je domaćica. Svi kućni poslovi su životno važni i verujem da ih tako treba gledati a partneri treba da se dogovore kako će poslove da podele, polazeći od toga da su oni zajednički. Osim toga, danas mnogi ljudi angažuju profesionalnu pomoć, za razne aspekte vođenja domaćinstva.

P:  Da li je kod blizanačke trudnoće veća verovatnoća za pojavu postporođajne depresije? (Milica)
O: Nisam naišla na takav podatak. Ipak, dolazak blizanaca čini sve o čemu sam govorila još kompleksnijim i može da učini izazove još složenijim. Zato i jeste važno imati adekvatnu pomoć i podršku.

P:Kako poboljšati društveni život trudnice u vreme pandemije Covid-19? (Ljiljana)
O: Veliki izazov, slažem se. Ako možete, šetajte sa partnerom ili nekim drugim članovima porodice negde gde nije velika gužva, negde gde će Vas neko zelenilo okrepiti i oraspoložiti, srećite se online sa prijateljima, pratite razna online dešavanja…

P:  Da li trenutno postoji porodilište gde tate mogu da prisustvuju porođaju? (Marko)
O: Informacija koju trenutno imam je da to trenutno nije moguće zbog epidemiološke situacije. Ipak, kako se mnoge stvari menjaju iz dana u dan, verujem da ima smisla pozvati Ministarstvo zdravlja i proveriti aktuelnu situaciju.

By Bebologija