sql_error


Faze roditeljstva

Koje lekove treba izbegavati u trudnoći i tokom dojenja?

U nastavku ćete naći informacije o tome koje je lekove bolje izbegavati, a koji se smatraju sigurnim za korišćenje tokom trudnoće!

Koje lekove treba izbegavati u trudnoći i tokom dojenja?

Glavobolja, temperatura, prehlada, alergija, probavne smetnje, virusne infekcije... problemi su zbog kojih će većina ljudi uzeti neki lek koji se daje bez recepta, međutim, tokom trudnoće i dojenja potreban je dodatni oprez.

Lekovi u trudnoći i tokom dojenja, zbog rizika za majku i dete, treba primenjivati ograničeno i vrlo oprezno. Poznato je da većina lekova može proći kroz placentu, pa postoji mogućnost farmakološkog uticaja na embrion i fetus. Količina informacija o  efektima i posledicama primene lekova kod trudnica je ograničena, jer se klinička ispitivanja uticaja lekova na trudnoću iz etičkih razloga ne sprovode, a studije na gravidnim životinjama nisu sasvim pouzdane.

Prva tri meseca najkritičnija

Budući da je deo trudnoća neplaniran, važan je oprez prilikom propisivanja lekova ženama generativne dobi. Najopasnije razdoblje su prva tri meseca trudnoće, tada treba izbegavati primenu bilo kojeg leka, a to je razdoblje kada deo žena ni ne zna da su trudne. Pri izboru leka, lekar će se odlučiti za lekove koji su do sada već propisivani u trudnoći i za koje se pokazalo da su uglavnom neškodljivi i takvim će lekovima uvek dati prednost pred novim ili neispitanim lekovima.

Lekovi su svrstani u nekoliko kategorija prema svom riziku štetnosti za plod. Najčešće se koristi klasifikacija Američke agencije za hranu i lekove (FDA) koja svrstava lekove u pet kategorija (A, B, C, D, X). Lekovi kategorija A i B nisu pokazali nikakav rizik za plod te se smeju primenjivati u trudnoći.

Lekovi se izlučuju i mlekom

Važnost dojenja kao prirodne ishrane sve se više ističe, a podržava je i Svetska zdravstvena organizacija (WHO). U uputstvima lekova vrlo često se spominje da se lek ne preporučuje tokom dojenja. Takva preporuka navodi se najčešće zbog nedostatka studija koje bi potvrdile sigurnost leka tokom dojenja, a ne zbog utvrđenih neželjenih dejstava. Iz bojazni da su lekovi uopšteno štetni u dojenju, postoji mogućnost da dojilja uopšte ne koristi lek koji joj je potreban ili odustane od dojenja.

Većina lekova koje uzima majka prenosi se u majčino mleko u malim koncentracijama. Ako postoji opravdan razlog za uzimanje leka, najbolje je uzeti ga 30-60 minuta posle dojenja i 3-4 sata pre sledećeg dojenja.

Biljni lekovi i dodaci ishrani

Sve je veća ponuda i potražnja za bezreceptnim lekovima, biljnim preparatima i dodacima ishrani koji se koriste u samolečenju, to jest za rešavanje blažih zdravstvenih tegoba bez odlaska lekaru. Lekovi koji se mogu dobiti u slobodnoj prodaji, često se nepotrebno i nekritički uzimaju, a pogrešno se smatraju apsolutno neškodljivima, jer se mogu nabaviti bez recepta.

Za lečenje manjih zdravstvenih tegoba najčešće se koriste lekovi iz grupe analgetika, antihistaminika, dekongestiva, antitusika, ekspektoransa, antacida...

Protiv bola i temperature

Za lečenje bolova različitog porekla, kada je to moguće, najbolje je primeniti nefarmakološke mere, recimo masažu, obloge (mlake ili hladne), mirovanje ili određene vrste vežbi ili tuširanje mlakom vodom kod povišene telesne temperature. 

Jedini lek ukoliko je to nepohodno, koji se može primenjivati tokom cele trudnoće i tokom dojenja, kao blagi analgetik i antipiretik, je paracetamol, uz prethodnu konsultaciju sa ginekologom. Acetilsalicilna kiselina se ne preporučuje trudnicama, naročito u trećem trimestru  trudnoće. 

Oprez s lekovima za alergije

Većina antihistaminika prema FDA kategoriji su B i C, upotreba je ograničena, naročito u prva tri meseca trudnoće. Relativno sigurnima se smatraju loratadin i cetirizin.

Kod dojilja nisu sprovođene kontrolisane studije, ali je poznato da se značajna količina nekih antihistaminika izlučuje putem mleka (cetirizin, feksofenadin, loratadin), pa iako nisu poznata njihova dejstva na odojčad, upotreba antihistaminika se ne preporučuje kod dojilja.

Trudnoća i dojenje bez lekova za prehladu 

Lekovi za lečenje prehlade vrlo se često koriste, a najčešće su to kombinacije dekongestiva, antitusika/ekspektoransa, slabih analgetika i antihistaminika. Trudnice bi ih trebale izbegavati, jer za većinu nije poznato prolaze li kroz placentu.

Vrlo čest sastojak ovih preparata je pseudoefedrin, vazokonstriktor koji bi mogao izazvati porast krvnog pritiska u uterusu i potencijalno krvarenje. Antitusik dekstrometorfan ima kategoriju C, a butamirat se ne preporučuje ni u trudnoći ni tokom dojenja. Mukolitici acetilcistein i bromheksin su dozvoljeni, iako se efekat na smirenje produktivnog kašlja može postići i pijenjem dovoljne količine vode.                

Vitamin B6 protiv mučnine

Mučnina, sa ili bez povraćanja, česta je pojava u ranim stadijumima trudnoće, javlja se kod 90 posto trudnica tokom prvog tromesečja, i traje najčešće prvih 6-8 nedelja. Blaži oblici mučnine se leče izbegavanjem rizičnih faktora i promenama navika ishrane- preporučuju se manji, učestaliji obroci, s povećanim unosom ugljenih hidrata, a smanjenim unosom masti.

Od bezreceptnih lekova može se kratkotrajno koristiti lek dimenhidrinat (kategorija B), a može pomoći i vitamin B6 (piridoksin). Za teže slučajeve koristi se farmakoterapija antiemeticima, ali isključivo po preporuci lekara.                                                                

Zatvor rešite dodacima ishrani

Izostanak spontanog pražnjenja creva, stanje u kojem osoba ima stolicu retko, pa su one tvrde, oskudne i suve, vrlo su česta pojava u trudnoći (kod 11-38 posto trudnica). Zatvor nastaje iz više razloga: smanjena pokretljivost tankog i debelog creva, povećana apsorpcija vode, često korišćenje preparata gvožđa.

Prvenstveno treba promeniti navike u ishrani, uzimati dosta voća i povrća, dovoljne količine tečnosti i povećati fizičke aktivnosti. Za problem zatvora u trudnoći, preporučuju se više dodaci ishrani (ljuskice indijskog oraha ili sirup šljiva-smokva) nego lekovi. No, postoje i lekovi - laksativi, korisni i sigurni za povremeno i kratkotrajno uzimanje, dostupni kao bezreceptni lekovi, ali se obavezno pre korišćenja treba posavetovati sa ginekologom.

Pripremila: Vesna Stanimirović
By Bebologija