Faze roditeljstva

Da li znate šta je Apgar skor?

Doktorka Virdžinija Apgar osmislila je 1952. godine sistem ocenjivanja bebe nakon rođenja, koji se sastoji od pet osnovnih elemenata koji se ocenju.

Da li znate šta je Apgar skor?

Apgar skor je sistem ocenjivanja u prvom i petom minutu života bebe. Medicinski stručnjaci koriste ovaj metod kako bi, u što kraćem vremenskom roku, ocenili opšte stanje detata. Bebama koje nakon rođenja imaju nizak Apgar skor, ukazuje se dodatna medicinska nega. Koji su elementi ocenjivanja i na koji način se boduje, možete pročitati u nastavku teksta.

Svaka kategorija koja se procenjuje može dobiti ocenu od  0 do 2 i na taj način maksimalno ocenjene bebe dobijaju ocenu 10/10. Međutim, retko koja beba u prvom minutu dobije ocenu 10, pre svega, jer su im ruke i noge nakon rođenja još uvek modre.

Kategorije koje se ocenju su:

  • Izgled i boja kože

0-plava boja kože

1-ružičasta, ali ekstremiti modro plavi

2-cela površina tela je ružičasta

  • Srčani ritam

0-odsustvo srčanog ritma

1-manje od 100 otkucaja u minutu

2-više od 100 otkucaja u minute

  • Mišićni tonus

0-bez pokreta, mlitavo novorođenče

1-slabo savijeni ekstremiteti, oskudni pokreti

2-aktivni pokreti

  • Reakcija na stimulaciju

0-odsustvo reakcije

1-grimasa kao odgovor na stimulaciju

2-kijanje ili kašalj, plakanje ili odgurivanje nogama

  • Disanje

0-odsustvo disanja

1-nepravilno, slabo plakanje

2-jako plakanje

Kod beba koje su prevremeno rođene, koje su rođene carskim rezom ili kod kojih je bilo komplikacija na samom porođaju, očekuje se niži Apgar skor.

Ocene od 8-10 smatraju se odličnim skorom, dok novorođenče koje dobije Apgar skor u prvom minutu manji od 7, a pogotovo manji od 4, zahteva neke od mera reanimacije. Često se stanje novorođenčeta vrlo brzo popravi, pa je skor dobar već u petom minutu, što ukazuje na odličnu sposobnost adaptacije. Ukoliko i posle pet minuta Apgar skor ostane manji od 7, bebi je obično potrebna dodatna medicinska nega.

Važno je napomenuti da Apgar skor nije osmišljen u cilju predviđanja zdravstvenog stanja deteta u kasnijim godinama života.

Pripremila: Brankica Bjelić   Izvor: https://www.healthline.com