Faze roditeljstva

Regresija sna- umorni roditelji i neumorna deca

Vaša beba je porasla i sada je todler koji neumorno uživa u svakodnevnim aktivnostima. Ali, iznenada, dani su predugi, jer Vaše 18-mesečno dete odbija da spava. Šta je regresija sna i zašto se dešava oko 18 meseca, pročitajte u nastavku teksta.

Regresija sna- umorni roditelji i neumorna deca

Kada čujete termin: regresija spavanja odmah pomislite na period nespavanja kod beba starosti do godinu dana. Međutim, promene u ritmu spavanja dešavaju se i nakon prvog rođendana, a šta pored velike šolje kafe i kreme koja će (možda) ublažiti podočnjake, roditelj može da uradi? I zašto dete, koje je do tada spavalo lepo, sada bojkotuje odlazak u krevet?

Šta je regresija sna?

Regresija sna podrazumeva promenu u ritmu spavanja koji je do tada beba imala. To je obično povezano sa skokovima u razvoju koji se odvijaju oko bebinog:

 -4  meseca

-6 meseca

-9 meseca

-12 meseca

-18 meseca

-24 meseca.

U tom periodu beba će se često buditi, a može se desiti i preskoči dnevno spavanje koje je do tada redovno imala. Važno je da znate da je to stanje prolazno i da traje od nekoliko dana, do nekoliko nedelja.

Zašto se javlja regresija spavanja kod beba?

Tokom regresije sna u detetovom 18. mesecu dešava se, kao i kod svake regresije sna do tada, određena razvojna faza. Hormoni rasta koji se ispuštaju u organizam i pomažu detetu u njegovom rastu i razvoju, mogu ometati detetov san. Takođe, izlazak zuba koji se vezuje za taj period može biti veoma neprijatan za bebu. Ta kombinacija dovodi do drugačijeg ritma spavanja na koji ste do tada navikli.

Kada je reč o njihovom socijalnom i emotivnom razvoju, primetna je i separaciona anksioznost. Još jedan od pokazatelja skoka u razvoju, koji je povezan sa iznenadnim nespavanjem, jeste izražena želja za samostalnosću koje dete ispoljava. To vodi ka tome da dete može da odbija odlazak na spavanje, ukoliko radi nešto drugo u tom trenutku.

Šta raditi kada do regesije sna dođe?

Vrlo je važno da znate da je regresija sna prolazna i da neće trajati zauvek. Na nju možete posmatrati kao da privremeni izazov. Međutim, ono na šta treba obratiti posebno pažnju jeste da loše navike koje se steknu tokom ovog perioda, mogu da traju mnogo duže od same regresije sna. To znači da trebate da izbegavate stvaranje rutine koja ne odgovara ni detetu, ni Vama. Ne preskačite detetov odlazak na spavanje u isto vreme i ne menjajte rutinu koju ste imali ranije, a koja obuhvata kupanje, čitanje priče i maženje, jer ćete onda nakon prestanka regresije nastaviti sa regularnim aktivnostima vezanim za pripremu za spavanje. Budite uporni da istrajete u tome da se dobre navike ne menjaju, ali pre svega budite podrška detetu tokom perioda koji je veoma izazovan za njega.

Koliko sna je potrebno detetu u tom periodu?

Sa 18 meseci, detetu je potrebno 11-14 sati sna tokom perioda od 24h. Svako dete je posebno, a samim tim im je vreme koje provedu spavajući različito, ali je svakako jako važno da imaju odgovarajući broj sati sna koji im je neophodan za pravilan rast i razvoj. Ukoliko dete ne spava onoliko koliko mu je potrebno može biti posebno razdražljivo, što rezultira još težem procesu uspavljivanja.

Nespavanje je izazov za svakog roditelja bebe i todlera, ali za samo dete. Postane posebno teško kada dođe do regresije sna. Naoružajte se strpljenjem, a činjenica da je to prolazna pojava može Vam bar malo olakšati taj period.

Pripremila:  Brankica Bjelić  Izvor:  https://www.healthline.com/